Hrvatsko književno društvo (HKD) sv. Jeronima utemeljio je 1868. godine prvi zagrebački nadbiskup, kardinal Juraj Haulik, rođen u Trnavi (Slovačka), gdje mu je HKD 1929. postavilo spomen-ploču na rodnoj kući a 1999. spomen-poprsje. Haulikovi nasljednici bili su pokrovitelji
HKD-a, a predsjednici su mu bili uglavnom zagrebački kanonici (Gajdek, Leber, Suk, Budicki, Rubetić, Knežić, Rožić, Lončar, Oberški, Soldo, Ivandija).

U novosagrađenu Jeronimsku palaču (Zagreb, Tomislavov trg 20 i 21 te Trenkova ulica 1)
HKD ulazi 1893., a 1923. sagrađena je u dvorištu i Jeronimska dvorana, koja je postala žarište tadašnjega religioznog i kulturnog života u Hrvatskoj.

1961. komunistička vlast nacionalizira i dvoranu i palaču (djelomično denacionaliziranu 2001.),
a HKD mora djelovati pod imenom HKD sv. Ćirila i Metoda sve do uspostave hrvatske države,
kada se steječu uvjeti (1998.) za povratak starome imenu.

1921. ulaze u upravu HKD-a ugledni katolički laici Josip Andrić, Velimir Deželić, Milutin Mayer,
te HKD postaje glavnim okupljalištem hrvatskoga katoličkog laikata, a prvotna mu se svrha
proširuje s pučko-religioznog i na literarno-znanstveno područje. Pod krovom jeronimske zgrade izlaze mnogi listovi i časopisi: dnevnik Hrvatska straža , ilustrirani tjednik Obitelj ,
Mala mladost za djecu, Jeronimsko svjetlo itd., a u Jeronimskoj dvorani organiziraju se gospodarski tečajevi za seljake, Socijalni tjedni , priredbe marionetskoga kazališta,
pa čak i plesni tečajevi i športske priredbe.

Nakon 2. svjetskoga rata HKD mora znatno ograničiti svoju djelatnost, ali nastavlja s izdavanjem molitvenika, katekizama i nabožne literature (npr. u tri izdanja objavilo je knjižicu Nasljeduj Krista u prijevodu svojega pokrovitelja Alojzija Stepinca, napisanom u lepoglavskom zatvoru).

Kontinuitet HKD-ove djelatnost najbolje ilustrira popularni kalendar Danica , koji je nakratko također morao promijeniti ime, u Godišnjak .

1968. HKD pokreće kulturno-književnu reviju Marulić , koja 2005. ulazi u 38. godište izlaženja.
Oko Marulića i Danice okupljaju se pod uredništvom Radovana Grgeca katolički književnici, nasljednici Sudete i Remete, kao i Andrićevih suradnika Ljubomira Marakovića, Krunoslava Krstića
i Mate Ujevića, npr. Stjepan Krčmar, Svevlad Slamnig, Vojmil Rabadan, Luka Perinić, Ivo Balentović, Mato Marčinko, Joja Ricov.