Hrvatsko književno društvo (HKD) sv. Jeronima

Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima (HKD sv. Jeronima) utemeljio je 1868. kardinal Juraj Haulik, prvi zagrebački nadbiskup, koji je rođen u Trnavi (Slovačka) gdje mu je 1929. Društvo na rodnoj kući postavilo spomen-ploču a 1999. i spomen-poprsje. Haulikovi nasljednici bili su HKD-ovi pokrovitelji, a predsjednici su mu bili uglavnom zagrebački kanonici Gajdek, Leber, Suk, Budicki, Rubetić, Knežić, Rožić, Lončar, Oberški, Soldo i Ivandija.

U novosagrađenu Jeronimsku palaču (Zagreb, Trg kralja Tomislava 20 i 21 te Trenkova ulica 1) HKD je ušao 1893., a 1923. u dvorištu je sagrađena i Jeronimska dvorana, koja je postala žarište ondašnjega religioznoga i kulturnog života u Hrvatskoj.

Nakon Drugoga svjetskog rata nova nenarodna komunistička vlast zabranila je Hrvatskomu književnom društvu sv. Jeronima rad. U tim teškim uvjetima njegovo se djelovanje nastavilo pod promijenjenim i nametnutim imenom Hrvatskoga književnog društva sv. Ćirila i Metoda. Godine 1961. jugoslavenska vlast nacionalizirala je i dvoranu i palaču, koje su 2001. djelomično denacionalizirane. Uspostavom hrvatske države stekli su se uvjeti za povratak staromu izvornom imenu - HKD sv. Jeronima.

Godine 1921. u HKD-ovu upravu ušli su ugledni katolički laici Josip Andrić, Velimir Deželić i Milutin Mayer, pa je HKD postao glavnim okupljalištem hrvatskoga katoličkog laikata, a prvobitna mu se svrha s pučko-religioznoga proširila i na literarno-znanstveno područje. Pod krovom jeronimske zgrade izlazili su mnogi listovi i časopisi: dnevnik Hrvatska straža, ilustrirani tjednik Obitelj, Mala mladost za djecu, Jeronimsko svjetlo itd. U Jeronimskoj dvorani priređivali su se gospodarski tečajevi za seljake, socijalni tjedni, priredbe lutkarskoga kazališta, pa čak i plesni tečajevi i športske priredbe.

Nakon Drugoga svjetskoga rata HKD je morao znatno ograničiti svoju djelatnost, ali je nastavio izdavati molitvenike, katekizme i nabožnu literaturu (npr. u tri izdanja objavio je knjižicu Nasljeduj Krista u prijevodu što ga je HKD-ov pokrovitelj nadbiskup Alojzije Stepinac napravio za boravka u lepoglavskom zatvoru).

Kontinuitet HKD-ove djelatnosti najbolje ilustrira popularni kalendar Danica, koji je nakratko također morao promijeniti ime u Godišnjak. Godine 1968. HKD je pokrenuo kulturno-književnu reviju Marulić, koja ove godine ulazi u 44. godište izlaženja. Pod uredništvom Radovana Grgeca oko Marulića i Danice okupljali su se katolički književnici, nasljednici Sudete i Remete, kao i suradnici Josipa Andrića, Ljubomira Marakovića, Krunoslava Krstića i Mate Ujevića, primjerice Stjepan Krčmar, Svevlad Slamnig, Vojmil Rabadan, Luka Perinić, Ivo Balentović, Mato Marčinko, Joja Ricov…

Nakon Drugoga vatikanskog koncila u Hrvatskoj su se, najprije u svećeničkim krugovima i redovničkim zajednicama, stala pojavljivati nova žarišta religioznog izdavaštva, no HKD sv. Jeronima, uz Maticu hrvatsku i Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, najstarija je hrvatska kulturna ustanova, koja sve do danas nastavlja vršiti svoje posebno poslanje u hrvatskome religioznom i književnom prostoru.