Proizvodi
Košarica

Vaša košarica trenutačno je prazna.

Prijava





Hrvatsko književno društvo (HKD) sv. Jeronima

Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima (HKD sv. Jeronima) utemeljio je 1868. kardinal Juraj Haulik, prvi zagrebački nadbiskup, koji je rođen uSpomen ploča u Trnavi Trnavi (Slovačka) gdje mu je 1929. Društvo na rodnoj kući postavilo spomen-ploču a 1999. i spomen-poprsje. Haulikovi nasljednici bili su HKD-ovi pokrovitelji, a predsjednici su mu bili uglavnom zagrebački kanonici Gajdek, Leber, Suk, Budicki, Rubetić, Knežić, Rožić, Lončar, Oberški, Soldo i Ivandija.

U novosagrađenu Jeronimsku palaču (Zagreb, Trg kralja Tomislava 20 i 21 te Trenkova ulica 1) HKD je ušao 1893., a 1923. u dvorištu je sagrađena i Jeronimska dvorana, koja je postala žarište ondašnjega religioznoga i kulturnog života u Hrvatskoj.

Nakon Drugoga svjetskog rata nova nenarodna komunistička vlast zabranila je Hrvatskomu književnom društvu sv. Jeronima rad. U tim teškim uvjetima njegovo se djelovanje nastavilo pod promijenjenim i nametnutim imenom Hrvatskoga književnog društva sv. Ćirila i Metoda. Godine 1961. jugoslavenska vlast nacionalizirala je i dvoranu i palaču, koje su 2001. djelomično denacionalizirane. Uspostavom hrvatske države stekli su se uvjeti za povratak staromu izvornom imenu - HKD sv. Jeronima.

Godine 1921. u HKD-ovu upravu ušli su ugledni katolički laici Josip Andrić, Velimir Deželić i Milutin Mayer, pa je HKD postao glavnim okupljalištem hrvatskoga katoličkog laikata, a prvobitna mu se svrha s pučko-religioznoga proširila i na literarno-znanstveno područje. Pod krovom jeronimske zgrade izlazili su mnogi listovi i časopisi: dnevnik Hrvatska straža, ilustrirani tjednik Obitelj, Mala mladost za djecu, Jeronimsko svjetlo itd. U Jeronimskoj dvorani priređivali su se gospodarski tečajevi za seljake, socijalni tjedni, priredbe lutkarskoga kazališta, pa čak i plesni tečajevi i športske priredbe.

Nakon Drugoga svjetskoga rata HKD je morao znatno ograničiti svoju djelatnost, ali je nastavio izdavati molitvenike, katekizme i nabožnu literaturu (npr. u tri izdanja objavio je knjižicu Nasljeduj Krista u prijevodu što ga je HKD-ov pokrovitelj nadbiskup Alojzije Stepinac napravio za boravka u lepoglavskom zatvoru).

Kontinuitet HKD-ove djelatnosti najbolje ilustrira popularni kalendar Danica, koji je nakratko također morao promijeniti ime u Godišnjak. Godine 1968. HKD je pokrenuo kulturno-književnu reviju Marulić, koja ove godine ulazi u 44. godište izlaženja. Pod uredništvom Radovana Grgeca oko Marulića i Danice okupljali su se katolički književnici, nasljednici Sudete i Remete, kao i suradnici Josipa Andrića, Ljubomira Marakovića, Krunoslava Krstića i Mate Ujevića, primjerice Stjepan Krčmar, Svevlad Slamnig, Vojmil Rabadan, Luka Perinić, Ivo Balentović, Mato Marčinko, Joja Ricov…

Nakon Drugoga vatikanskog koncila u Hrvatskoj su se, najprije u svećeničkim krugovima i redovničkim zajednicama, stala pojavljivati nova žarišta religioznog izdavaštva, no HKD sv. Jeronima, uz Maticu hrvatsku i Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, najstarija je hrvatska kulturna ustanova, koja sve do danas nastavlja vršiti svoje posebno poslanje u hrvatskome religioznom i književnom prostoru.

 
Preporučujemo
J. H. Newman, Iščeki...
E. Underhill, Mističn...
E. Underhill, Mističn...
L. Perinić, Iz moje l...
Kruh nebeski
Izvor utjehe