Prigodom spomendana bl. Alojzija Stepinca HKD sv. Jeronima održalo je u svojim prostorijama 12. veljače 2009. tribinu pod nazivom Ususret kanonizaciji, posvećenu istoimenoj novoj knjizi Matije Maše Vekić. Nekoliko uvodnih riječi, o bl. Alojziju Stepincu i njegovim vezama s Jeronimskim društvom, izrekao je Petar Grgec, član uredništva HKD-a sv. Jeronima. Pročitao je iz memoara Luke Perinića objavljivanih 1995/6. u časopisu Marulić zapis o prosvjedu nadbiskupa Stepinca, na njegovu suđenju, protiv dokidanja HKD-a sv. Jeronima, a zatim i prisjećanje na okolnosti izlaska Stepinčeva "robijaškog", lepoglavskog prijevoda Kempenčeva Nasljeduj Krista u jeronimskome izdanju (bez potpisa prevoditelja). Već iz tih epizoda jasno je, rekao je Grgec, koliko je HKD sv. Jeronima povezano s bl. Alojzijem Stepincem i koliko mu duguje; jasno je također koliko Stepincu dugujemo kao Hrvati, a za vjernike Stepinac je u prvom redu martir – u izvornom smislu te riječi, tj. svjedok Kraljevstva Božjeg nasuprot navalama obogotvorene zemaljske moći, svjedok kojemu prethodnike možemo naći, primjerice, u Tomi Moreu ili Tomi Becketu, a prauzor, dakako, u Kristovu odolijevanju kušnjama Kneza ovoga svijeta.
Prof. Anka Ivanjek prikazala je ukratko knjigu Matije Maše Vekić – strukturiranu tropletno: od intervjua (Vladimir Stanković, Vladimir Tadić, Adalbert Rebić…), članaka o nekim zanimljivim događajima iz katoličkoga kulturnoga života u Hrvatskoj, te od napisâ ususret priželjkivanome skorom proglašenju svetima ili blaženima nekih velikana svete Hrvatske (Alojzije Stepinac, Ante Antić, Ante Gabrić…) Marijana Ivanjek pročitala je iz knjige besjedu Joje Ricova o autorici, kao i tekst kard. Bertonea o Stepincu prigodom 10. obljetnice beatifikacije, a potom je o svojoj knjizi kazala riječ-dvije Matija Maša Vekić, uredotočivši se na članke koji se bave bl. Alojzijem Stepincem. Na kraju je pozvala prisutne da, kako je među njima bilo i vremešnijih ljudi, posvjedoče o svojem doživljaju kardinala Stepinca, pa i o možebitnim susretima s njim. Javilo se zanimljivih diskutanata, s raznolikim primjedbama: od poziva na oprez spram tvrdnji o trovanju kardinala, preko želje da se kardinala likovno prikaže na oltarima što vjernije njegovu stvarnom liku, a što manje sladunjavo, do dirljivih prisjećanja na kardinalov sprovod.
M. P.
